Potomitan

Site de promotion des cultures et des langues créoles
Annou voyé kreyòl douvan douvan

KREYOLAD 347

Kochon prop

10. Décembre 2010

Jid

Kochon

Photo F.Palli.

Gouvelman pa lé moun tjwé kochon bò kay-yo ankò. Odjis di sé la tradision, élivé an ti-kochon pour sa tjwé’y épi le vwazinaj lavèy-nwel. Sé sel jou i ka pé pran an sek épi tout vwazinaj-la, sé pa pèsonn ké opozé’y fè sa.
Antouléka, ni an moun man pa  sav si an mennen-vini oben an tè-rapòté, mé i di bien fò adan pli bel fransé’y:

– Ce concerrt de chorrale bovine, me perturrbe et surrtout me trraumatisme, je suis ici en France tout de même!

Sé ki moun-tala oubliyé, obensinon ka fè wol pa chonjé, ki jan isi ni kilti-yo, ek sé pa pou ayen yo ka di «ou chansé kon kochon lavèy-nwel».

Sa i pa sav la, sé ki tjwé kochon sé an moman bokantaj, partaj, liannaj épi le vwazinaj é si i pa sa konprann sa, i pé pati a lanaj.

Lè ou tjwé an kochon, sé pa pou mété’y adan konjélatè’w,  mé sé pou ou ba chak moun-ou an ti-tjilo viann a konpè’w ek an ti-liv bouden pou makoumè’w. Sé sa yo menm ka atann pou sa fè viann rousi-yo épi kisiswa an yanm sasa, an djanpal oben an bokodji.

Dot koté ni kodenn oben fwa-gra. Asiparé komkidiré, jan Matinik té ké dé sovaj barbar, ki pa konnet ayen pas chak lavèy-nwel, yo ka tjwé ti-kochon-yo. Mé es lè dot ka foulé lestonmak an zwa, yo ka palé di « gavé » kidonk oblijé pòw bet-la valé an chay kochoni pou fwa’y grosi, sé pa an méchansté ki non sa? Hon!

Yo jik lé fè moun isi adopté sa, pou yo pé di nou dikonplis.

Man pa janmen tann an jan Matinik alé wè la SPA pou sa, pas nou ka respekté tradision sé péyi-tala.

Poukisa atjelman ou oblijé alé labatwa (menmsi i départèmantal) pou sa tjwé an ti-kochon?

Afos jan isi malprop épi kochon telman, ki yo pa sav sa ki lapropté ek lijièn?

Antouléka Edjilbè ja ba mwen randévou pou nou débité Loransin. (Sé konsa i ka kriyé ti-kochon planch li-a). Dépi mwa’d janvié i genyen tibet-la, i bien nouri’y atjelman i bien bel i pa tro gra, i vayan. Sé pa pies kalté moun gouvelman ki ké di’y sa pou i fè isi atè Matinik. Dépi i lévé toupiti, i toujou konnet sa.

Lékos zoranj-li, grozèy-li ka tranpé dépi koumansman lanné-a pou fè chob-li.

Pandan yo la-a, yo ni ka di moun pòté sa adan an lizin pou sa fè chob tou.

Vréman, vréman yo ka pran moun isi pou dé malprop oben dé kochon.

Antouléka, kochon pa ka kaka la i ka dòmi !

Jid

crabe

Sommaire Kréyolad

 Viré monté