Potomitan

Site de promotion des cultures et des langues créoles
Annou voyé kreyòl douvan douvan

 

 

La personne
handicapée vieillissante

Congrès de L’AMDOR Jeudi 2 octobre 2014

«Lè ou andikapé ek ou ka viéyi, fout ou ka pran fè»

 

Jude Duranty

AMDOR

I Lèw andikapé ka viéyi

Manmay bel bonjou, anlo anpami zot konnet Janklod Diverjé, sé té an édikatè spésializé. I ni an ti-pawol ka di: «lè’w piti fout ou ka pran fè».

Bonmaten-an yo mandé palé di vié moun andikapé (tansion zot,  man pa palé di moun ki led, mé moun éti ja ni an bon laj 80-90 an montan). Eben lè ou sé an viékò ek  an pli ou andikapé ou ka pran doub fè.

Lè’w andikapé,  es pa ni anlo moun té ké anvi ou anni ka pé? (pa zot ki la-a )

Eben man ké kom éséyé palé ba yo, akondi an brital matjè isi ki ja pati an péyi san chapo, mi an pawol i té ka di “vwa mwen sé vwa sa ki pa ni vwa….” Kidonk lè zot tann mwen palé, sé pa Jid mé Papa Doudou, oben Manman Doudou ka di mwen di zot sa.

Manman Doudou : Lè sik-la ka fè sik épi’w, sa pé rivé ou pa ka bien wè. Lè’w an mandé an ti-yich filé an zédui ba’w ek i vréyé’w ponmlen.

Si an plis di sa, linet la ou  genyen konmen lajan-an, pa ka sèvi’w ayen. Ou ka pran doub fè!

Papa Doudou : Lè tansion-an ka monté désann ek ka fè’w toudi lè’w bésé, oben ka fè kay-la tounen épi’w. Lè’w mandé yo pòté tel branch bwa ba’w pou soulajé’w (fèy mabouja oben siret-kochon), yo pa konnet.

Lè ou mandé ich ou chonjé rimed la formasi-a, ek i oubliyé. Ou ka pran doub fè!

Manman Doudou : Lè’w pa sa maché ankò, pas vié jounou-an palé ou rété doubout, i désidé ou ja fè asé. Ou oblijé maché épi an bitji.

Lè a tous fos ou oblijé mandé an moun ay pran sisi ba’w ay pran sila ba’w, é moun an ni zafè’y pou’y fè. Ou ka pran doub fè!

Papa Doudou: Lè’w koumansé ni ti-fuit éti chak lè ou rivé an koté apré’w di bonjou ou ja ka mandé bouch anba bra, la twalet-la  yé.

Lè an plis yo di’w, atout fos fok mété « islip espésial-la » ou sav bien sé kouch kon ta sé ti-yich ou a. E ou palé mété’y. Ou ka pran doub fè!

Manman Doudou : Lè’w koumansé pa ka bien tann épi ou ka fè wol konprann sa yo di’w la, pas ou pa anvi moun an répété kon jakorépet. Ou pa lé di ou soud.

E ou pa anvi mété aparèy-la ou genyen konmen lajan-an. Ou ka pran doub fè!

Papa Doudou: Lè ou pa ka pran gou sa’w ka manjé-a. Tout ripa yo ba’w pa janmen an gou’w, i pa ni asé sel, asé piman,  i tro vizou, i ni an gou manch pioch.

Lè’w pa ka pran gou manjé, ou ka kom ped gou viv tou. Ou ka pran doub fè!

Manman Doudou: Lè ti-yich ka di’w i lé tablet i lé tablet, é ou ka mandé Ermansia genyen yonndé tablet ba’w, pas sel tablet ou konnet sé tablet koko.  Ou ka pasé pou an tjoupèpè,

E si an plis di sa ti-yich ou ka gwayé’y. Ou ka pran doub fè!

Kantapou dènié maladi-a yo ka kriyé Ayzaymè-a, tala sé pli red la. I ka ladjé kò’y otan anlè Papa Doudou, ki Manman Doudou. Lot jou Papa Doudou mandé mwen : sa ki vié fanm-tala, i pa rikonnet madanm li.

E pli red la Manman Doudou di mwen boug-tala pa menm sav ki moun man yé. Vréman, vréman Ou ka pran doub fè !
Sa nou pé fè, sé sa zot ké wè pandan dé jou-tala, mé man palé ba pèsonn konsèy, misié Konsèy mò Senpiè. Man ka di kanmenm. An sel mo:

II Solidarité

Lè ou andikapé ek ou ka viéyi, si wè lafanmiy alantou’w pa sipòté’w (si okontrè yo ka di man ka sipòté épi vié goril-la obensinon viéfanm lan ka palé trop….Ou fini bat!

Si lé vwazen pa kontinié solidè épi’w kontel fè an ti-konmision ba’w oben kriyé an yich ou, pas ou pa ka rivé kriyé yo ankò…..….Ou fini bat!

Si lanméri pa mété kò’y an aks kontel déjapouyonn pou sav ou ka ézisté, pou sav konmen moun an komin ki konsa….. Ou fini bat!

Si lé vwazen ka di, Konsèy jénéral ni ka otjipé di yo sa pa travay-nou, konsi sé li ké di moun an ti-bonjou oben fè an konmision ba yo…. Ou fini bat!

Alow an déziem mo:

III Pengad

Manmay padan dé jou zot ké bokanté, zot ké réfléchi, kabéché asou manniè pou Papa Doudou ek Manman Doudou pa kontinié pran doub fè manniè yo ka pran fè a.

Eben yo mandé mwen di zot mèsi, pas anlo sòti lwen lwen lwen, ni adan ki pa ka menm konprann kréyol, Eskizé yo mé yo mandé mwen di zot pa janmen bliyé, chonjé.

Mango vet ka mi, i pé menm tonbé avan mango mi, mé i pa ka janmen déviré an flè. Kidonk zot tout ki la-a, man pa ka swété zot sa, mé zot vini andikapé, é sé pa bagay ou ka achté, mé asiré zot vini vié.

Asiparé komkidiré lé istatistik ka di konsa, an 2030 nou ké départèman fransé éti ké plis viékò.

Travay, djoubaté pou sa ki andikapé ka viéyi, yo konsidéré yo kon moun tou, pas TOUT MOUN SE MOUN.

Man bout !

Jid, le 14.05.14

 

 

boule

 Viré monté