Potomitan

Site de promotion des cultures et des langues créoles
Annou voyé kreyòl douvan douvan

ANNAKS
Non chak mòso teks an liv
Le paratexte en créole

Pa konnet, mové!

Vèsion pdf - Vèsion doc

Éric Marthéli
10.10.2016

Poutji wouchach-tala?

Tout matjè ki ékri an liv an kréyol ni an problem lè i pou fini woulman liv-la (mise en page). Ki manniè pou di, ki mo kréyol itilizé pou: préface, postface, introduction, sommaire, biographie, autres ouvrages de l’auteur, déjà paru, à paraître, glossaire, lexique, bibliographie, etc.? Si fondas liv-ou (corps du texte) an kréyol é ou touvé an moun ki ékri an pawol-douvan (préface) ba’w an kréyol tou, ou pé ni lanvi pa matjé an tet tesk-la Préface pis Préface – an plis ékri épi ce an bout mo-a – sé fransé. Mé ranplasé préface épi ki sa? Ki sa sé matjè-a ja itilizé? Ki manniè yo matjé’y? Ki prézantasion yo chwazi? Mi bab! Mi mal tet, mi! lè ou pa ni anlo liv an kréyol adan bibliotek-ou, adan bibliotek komin-ou, lè Bibliotek Chelchè lwen, lè kanpis Matinik lwen.

Wouchach-tala ka pòté asi manniè sé matjè kréyolopal la kriyé chak mòso teks an liv – paratexte an fransé –, sé pwopozision-an yo fè a pou bien abiyé fondas liv-yo, fondas jounal-yo. Pouki sa nou ka palé dè pwopozision? Sé dépi dènié siek-la nou koumansé wè liv an kréyol rivé anlè tab libréri é mouvman-an pran an bel balan dépi selman karant lanné. Si nou ka gadé Léwop selman é man ka bien di Léwop selman, liv enprimé an fransé, an anglé épi kisasayésa lang péyi neuropéyen ni pasé sissan lanné dèyè yo é man pa ka menm palé di maniskri an laten ki pli vié ankò. Dépi tan-tala, librè, éditè, matjè, tipograf, enprimè sé péyi-tala ni tan flijé yonn-dé solision prézantasion éti tout moun dako pou itilizé jòdijou. Dépi karant lanné sé matjè kréyolopal la ka pwopozé é itilizé solision é koumansé ni yonn-dé andidan yo ka rouvin souvanman, mé tout bagay poko fiks. Ni plas toujou pou mò-nef (néologisme), é pas tradision-nou an kon ti bébé ki fini lévé doubout pou maché, nou désidé, chaché san triyé twop, ranjé adan an lis-mo (répertoire) tout sé solision-pwoposizion an nou touvé adan liv, jounal, nichtwel (site internet) Matinik, Gwadloup, Giyàn, Ayiti, tibren Sent-Lisi é Rénion.

Travay-tala pa ni istorik, pa ni téyori, pa ni analiz pou pézé ki solision-pwopozision ki pli entérésan, ka poté plis satis, ka rouvin pli souvan, ki solision-pwopozision pres flijé é éti pres toutmoun dakò pou itilizé kontel pawol-douvan pou préface. Sa pa té ka entérésé nou. Sa nou té lé sé té an zouti pou moun pé bat fè-yo.

Zouti-tala ki ka prézanté kò’y kon an diksionnè, pou pèmet sé enfografis-la, sé matjè-a, éditè-yo a ki ka pibliyé liv an kréyol sel, liv an dé lang o twa lang (bilingue, trilingue) bien abiyé fondas liv-yo.

Métod

Pou kréyé zouti-tala nou pliché pliziè santèn liv an kréyol mé osi yonn-dé jounal nou touvé an bibliotek Matinik, Lafwans é asi Entènet. Nou gadé pou lis-zouti a (médiagraphie) sé dokiman-an ki té ka prézanté opli piti an solision.

Nou pa travay anlo anlè liv an kréyol Larénion pas nou pa fò an lang-tala é nou pa konnet tout sé matjè kréyolopal Larénion a. Twop travay an plis, pou chaché konnet non-yo é touvé liv yo an Fwans. Kon travay-tala sòti épi an lisans Creative Commons, tout moun pé ripran’y pou konplété’y dépi yo ka respekté larel lisans la nou chwazi a. Gadé paj niméwo 2 é asi entènet pou sav sa sa vé di lisans-la nou chwazi a.

Ayiti sé péyi ki ni plis kréyolopal an Karayib-la é kréyol sé lang ofisiel pou lékol dépi 1979 kikonk sé lang ayisien an ki ni plis liv é jounal pibliyé. Nou té oblijé fouyé fon é sérié pa koté tala pas sé la ki pé ni plis solision-pwoposizion.

Si nou touvé anlo dokiman pou kréyol Matinik Gwadloup Giyàn Ayiti an bibliotek, Entenet chayé ban nou anlo-anlo-anlo liv ayisien. Ni an sèvis éti Amazon ka pwopozé ki ban nou an bel pal, an bel balan pou sé liv ayisien an: Look inside! Look inside! ka pèmet ou gadé yonn-dé paj sé liv-la Amazon ka vann lan: lapo douvan, lapo dèyè, sé prèmié paj-la, prèmié dékatman-an (chapitre), dènié-a é lis sé dékatman-an (sommaire). Épi sa, nou trapé anpil solision-pwopozision sé matjè ayisien-an ki ka viv é/ou ka pibliyé Étazini é Kanada, ka itilizé. Anlo pami sé liv-tala sé liv élektronik (ebook) pou sé machin Amazon la éti yo ka vann lan: Kindle. Nou pliché Amazon US, Canada é France.

Kon tout diksionnè nou ranjé sé désan-katrèven-sis solision-pwopozision an épi an lod alfabétik: non mòso teks la an fransé, non kréyol la éti nou ranjé sé solision-pwopozision an.

egzanp

À paraître

Kréyol Matinik
Liv CONFIANT pou mété déwò:
–Kòd yanm
–(...)
(Confiant, Bitako-a)

oben non mòso teks la an fransé, an solision-pwopozision é manniè yo itilizé’y adan chak kréyol-la.
egzanp

Illustration(s) gadé-wè osi Dessin(s)

Désen

Kréyol Matinik
Désen/Ilustrations: Lydia Dalmat
(Léotin, Dwèt an nò)

Kréyòl Giyàn
Illustration: désen
(Barthèlemi, Dictionnaire créole guyanais-français)

Kréyòl Ayiti
Moun ki fè desen sa yo:
Rodney Sanon
(Riva, Anaëlle ak Lasirèn)

Pou ranjé sé kréyol-la nou kopié tit an jounal bédé matinitjé ki té ka paret lé lanné swazantdis-katraven nou té enmen anpil lè nou té jen gason: M.G.G. Martinique Guadeloupe Guyane. Si nou ripran tit-tala pou ranjé sé lang-la sé té an manniè di sé manmay MGG a, mèsi an chay pou plézi-a yo ban nou an.

Nou rajouté dèyè Kréyol Matinik Gwadloup Giyàn, Ayiti, kréyòl Sent-Lisi é Rénion pou fè M.G.G.A.S.R. Tout sé solision-pwopozision an ké toujou koumansé épi kréyol Matinik pou fini épi Rénion. Lis-zouti a (médiagraphie) an bout dokiman-an ranjé menm manniè a.

Si zot ké twouvé dé lendiks kontel M.G.G. ni osi déparfwa M.Gw oben M.Gy: M pou Matinik Gw pou Gwadloup é Gy pou Giyàn. Fok té touvé an manniè rikonnet Lagwadloup épi Lagiyàn.

Nou alé pli lwen ki sa Gérard Genette ka ranjé adan «paratexte» an liv-li a: «Seuils». Nou mété anplis sé solision-an nou touvé pou téat, sé jé-lespri a (jé épi let, épi mo), jounal, épi pliziè mo vokabilè kontel «ekzanp», «legzanp», «ekzèsis», «egzèsis». Pouki sa? Pas nou jwen yo é tout moun pa konnet sé solision-an ki ka ekzisté. Nou rikopié sé solision-an épi menm lòtograf-la nou jwenn la. Anba chak solision nou mété référans-yo (Non matjè-a, Non dokiman-an)

Si nou mété an lendik (renseignement) an plis di solision-an, nou matjé’y épi vokabilè é lòtograf kréyol péyi a nou ranjé solision-an sof, pou Ayiti. Pou Matinik nou itilizé lotograf GEREC-F 2, Gwadloup GEREC 1. Piskè nou pa ka métrézé kréyol ayisien yan nou itilizé kréyol é lotograf GEREC-F2 pou sé lendiks-la.

Dayè zot pé rimatjé ki dé mo kat pawol tala ékri épi lòtograf GEREC-F 2.

Tousa ki an anmitan krochè […] sé dé lendiks nou mété pou présizé an bagay. Souvantfwa pou présizé ki lang matjè-a itilizé.

egzanp

SAV SA
[teks an matinitjé]
(Mauvois, Antigòn)

Kon nou té ka di zot pli wò adan lis-zouti a (médiagraphie) sé dokiman-an ranjé silon kréyol-yo. Matinik ka wouvè bal-la é Rénion ka ranjé violon dan sak pou respekté lod M.G.G.A.S.R. Mé ou ni an group M.G.G, pas ni liv ki an dé o twa kréyol.

Pou sa ki pa sa bien li kréyol-la; zot ké touvé an koumansman dokiman-tala dé tablo «alphabet phonétique international» ki ka prézanté sé son kréyol la. Sé tablo-tala ka prézanté sé son é lotograf kréyol matinitjé a é ta gwadloup la. Sé zot kréyol-la pa djè diféran.

An travay konsa pé pa fet san moun ki ka ba’w balan, san moun pou endé’w. On granmèsi pou:

Jid Duranty (Bibliotek minisipal komin Chelchè). Bokantaj nou trapé toulongalé épi’y pou koreksion sé liv-li a klèsi lidé-nou asi konstriksiònman zouti-tala.

Mèsi an chay, sé manmay Bibliothèque Schœlcher a (Fodfwans), mansion espésial pou Patrick Brédas, sé ta Fonds Régional kanpis Chelchè a, pou reskonsab Bibliotèk minisipal Riviè-Pilot la é Céline Œster: Fonds des Recueils koté Bibliothèque national de France.

Man pa ka obliyé André Robert matjè rénioné, éditè reskonsab K.A. éditions pour sé mofwazaj-la an lang rénioné a, Djant M’Bitako, Roger Valy-Plaisant é Aude Désiré pour sé répons-lan apré sé kourilet-la nou vréyé yo a.

boule  boule  boule

Non chak mòso teks an liv (2008-2010)

Viré monté