DJOK
Hebdomadaire
Le journal de la communauté Antillaise
N°37 Vendredi 16 Septembre 1977

Kabrit
Kabrit. Photo F.P.

Kacbè

HÉÉÉ moun la poché ti brin
koté sit, an ni on bitin pou di zot
mééé cé pa on bitin pou hélééé an
savan-n pass mové van ka vantééé.
Poché ti brin pli pré pou kouté ki
jan dlo ki sotio an tè ka pisé si tè.

An tan ki ja louin, passé loin,
on tan kabritt pa té pe kolombo
tan lasa i té roua, épi tout kabritt
té gro tchap.
Fô chyin, pijon chouval, ra-
coun'n, tout zannimo béssé têt
é métté jounou a tè lè kabritt té
ka passé.
Min pi bel la, si ou a dan on
boutik, kabritt ka passé avan tou
sa ki la.

MÉÉÉ moun-la, lévé pou
maché an tras la !

Min sa pa rété kon sa.
Racoun, épi la fanmi fômi
sôti an tou ayo, yo monté boua,
fonmi maché si feye, a tè, an pié
boua, si dlo, racounn couri kon
pon zannimo ja fe, i chiré razié,
toutt kô aï té ni mak, cé pou sa i
ni pouèl nouè, pouèl gri.
Toutt bett té lass épi mizè
kabritt fè yo vouè, yo di fô baye

la voua, fô monté fè kabritt épi
zanmi ali vouè ki nou pa ti chodiè.
« ouè, fô baye la voua » man-
glousse di, chatt assi épi branch
pouel a dguel aï ka rimé douvan
né a sourit, « Aye chié, Aye chié,
Aye chié » sourit ka estèné èvè i
mété i ka ri tou sel kon tèbè alô
manglouss hélé « sourit tché-a
mété-i an poche a-ou é ou chatt
moustach a-ou koupé-i ». Dépi jou
moustach a chatt kout' é sourit pè
chatt.
Yo té ja paré pou pati, lè
manglousse lévé têt aï, i vouè ma-
kak, alô i di : « Makak, konm ou
kallé pa boua ou pé rivé la vill'
avan nou, di sé moun la paré-yo,
nou kallé vouè kabritt pou di ï ki
nou lass avè ï. I pa té fini palé, la-
pin di « krak, krak, krak, Makak
cé moun i ja vouè pi kouyon si la
tè é pèsonn pé ké bat an kouss ».
Makak soté a tè, batt leston-
mak aï, grigné kon zéklè avan pon
moun té fè mouik i té ja pongné
lapin pa zorèye, dé pié ali si lapin i
ka rédi, i rédi tan i té pé jistan
lapin mandé padon. Dépi jou lasa
lapin pa ka maché,
i ka soté é zo-
rèye aï long é tout moun ka kinbé
yinki pa zoreye.

HÉÉÉ moun la pa dômi ouvè
zié pou montré lé zot chimin la.
E kon sa makak pati pou-ye
avêti moun la vill. Makak rivé djel
aï plin banan'n, i palé, pèsonn pa
konprann. Pli ta lè manglouss rivé
épi lé zot, i mandé ka makak di
yo : « Makak ? i palé pou di ayin
pass djel aï té plin banan'n nou pa
konprann an mo ». Cé moun la
lévé mové, yo ba makak roch, ki
déviré an boua a li e i hélé foki alè
« an ten'n sé kon si an pa ten'n, an
vouè sé kon si an pa vouè, kon sa
pèsonn péké ten'n mouin palé ».
A mé zanmi mi la sab' ko-
mansé fè zéklè, siel la té on gran
glass é chak foua i kolè i ka mon-
tré zéklè la i pran jou la sa ! Léko
té bai.
Kabritt roua réini toutt
moun adan on « conseil général »,
épi toutt zanmi ali.
Piti kabritt, la bann sèpan,
mil pat', ravèt', bêtt a banan'n, ve-
tê... e i di yo « léta an danjé, séki-
rité an nou minnacé, pa on bann
« zanimo », fô nou mété on plan
po
u répoussé yo. Lé zot aplodi.
Sèpan pran la parol « Moin ka
pansé ki sé pa an ba, piti a piti pou
fè politik, ki rézilta a li ké ran'n
yo pi esklav ki kon yo yé la. Pa fè
distribision manjé, épi fèmé toutt
lékôl !
Mouin épi la troupe sèpan
nou ké mété nou an posision adan
chak razié ki inpôtan, pass cé yo
ki sèlman pé protégé nou, konm
nou silansié sa ké pli fasil ! »
Général mil-pat di ou mouin
an ka vouè sa kon sa osi, mé sa ki
pli inpôtan an ba feye an ba tè
la, la yo ka posé pié a yo, fô ni mil
pat paré a sonné yo, lè ké ni dé
janm anflé pou coupé yo ké kon-
prann ki cé ou ki mèt an péyi la
é a pa yo ». Conseil général-la té ka
pété épi batt, min selman yo ôblié
jako, ki pôve bèt té ja an kaj, i
rongé chin-n, i kasé kod' é i avêti
manglouss « Danjé, danjé man-
glouss yo tan'n on piej, an chak
pié boua ni sèpan, an chak ti carré
tè ni mil pat, ravèt pou chayé pri-
sonnié, chalancon ka travail pou
pa ni manjé, é vê-tê ka manjé tout
chè a rasin-n
». Yo dï mèsi, yo ba
jako dlo, yo souangné ï. Zô kouè i
posé ko aï, avan i allé chèché dot'
zozio.

Panan ci-tan manglouss ka ba
zom a li lod pou ataké sèpan. Poul
ja paré pou fè ravett kouri, é fon-
mi ka sèvi rada. Larmé rakounn ka
filé djel a yo pou détéré mil patt é
jako ka baï lod a toutt zozio pou
becté ve-tê.

HAA ! Mé zanmi an pon péyi
pa tè ki ni mizè, zanimo poko
janmin goumé konsa, difé ka limé,
haa, mi la cho mi !

Manglouss fouté sèpan dan,

Manglouss fouté sèpan dan,
tan dan minm' ki yo pèd la kat',
yo disparèt.
Ravet pran yon volé bek é
mêdan a fômi ki jouk a lè yo ka di
« ou kon ravèt douvan poul » é yo
ka di osi « foumi ké chayé ou kon i
chayé ravet ».
Mil-pat hélé tèlman ki i alé
garé i é i ka garé ko aï lè i vouè
racounn.
Kabritt ? ha kabritt ! yo
fouté tan kou ki po aï té ka
sonné kon tanbou. Jou lasa cété
gran jou mouin di zot, la tè fann,
soleye chanjé, la tè trenblé telman
fô, ki i pété adan on sèl dézod, kê
a
toutt moun soté, lè yo vouè on
gran filé dlo ka soti an tè, pou i
tonbé si la tè. Yo rété bêkêke ki
yo ped parol a yo ! Sèl jako, an
dot' péyi pa té vouè sa, ki fe i pa
pèd la kat é si sé paté li an pa té ké
la ka rakonté zot bitin lasa.
Zannimo ouvè la voua ban
nou, pou ki nou pa maché ?
Jako di mouin « Kabritt pa
roua, min ni on lo makak an péyi
la, cé desann a dot makak, yo
vouè, yo pa vouè, djel a yo sek
kon lé di no, é zoreye a yo bouché
kon kavo ».
An kouè ki jako pa menti é i
di mouin misè an nou kon gran
mâ sé selman lè i ké sek sa ké fini
min a pa soleye ki ké sek li...
Fout' bang'-bang' lanbéli pa
ka vinn tousel.

Romain