Potomitan

Site de promotion des cultures et des langues créoles
Annou voyé kreyòl douvan douvan

Bien bonjou, é bien mèsi!

Bêtes en ciel

Bêtes en ciel.  Photo J.S. Sahaï,  Guadeloupe, 2007. 

Toupannan an té ka éséyé maké on ti pavé pou simenn-la sa, an sonjé yo ka di lavi-la sé kon on fey papié blan... Nou la pou kouvè'y épi sa nou ka fè, épi jan nou ka fè afè épi lézot osi. Sa sé ékriti a vi an nou. Kon zot ja savé, nou pa kay lwen tou sel, é nou pa vo gran-choz san lézot... Nou bizwen lézot pou viv, nou bizwen yo pou ba yo tan nou é pran ta yo, pou fè bokantaj a lavi touné... 

An sé ti péyi an nou la, épi balan kalté moun, tout kalité mélanj é tout sot manniè vivans ka egzisté la, nou tini tout on palet koulè pou nou jwé é pou nou aprésié.  Déparfwa, nou ka touvé moun-la ka sanm nou, mé déparfwa osi moun-la ka totalman diféran an jan a'y, an jan i ka konprann é menné lavi... Fo pa sa fè nou bigidi é soté-maté. Diférans an nou, sa nou ni ka sanm, é padakò an nou osi, sé tou sa ka fè listwa an nou vansé. 

Chak moun-la ni véki a'y, karaktè a'y, estratéji a'y, kivlédi sistem a pòté-mannev a'y. Finalman, sé tout sé mété-an-wout-la sa ka fè desten an nou, é tout réaksion an nou osi douvan sa ka rivé. Kifè, misié, li, sé on star, tala sé on artis a dans-hol, ouben on didjéy ka viv lannuit... asilparè, jénérasion a jénes a jòdi-jou bizwen tou sa, mé bon...  Mamzel-la sa li, sé on antrèprènez, on débouya a fanm ka fè on ti sosiété touné, é sé pou sa nou ka respekté'y. Ti kouzin, li, sé sikoloji i vlé fè, ouben  jij-dé-zanfan — i vlé swagné nanm a sa ka pran kout-baton a lavi, i anvi aprann pou'y éséyé korijé sosyété-la... Tin osi sa ka menné rèvandikasion, sa ka maké papié, sa ka jwé lé vèdet, sa ki poko sav ka yo ké fè pli ta, é tout sé lézot-la... tini on paket, zot ja konnet...  

Kelkanswa, si nou la pou viv ti avanti a lavi an nou, é pou viv li bien, fo pa nou oubliyé lézot osi la! Two souvan nou ka oubliyé tou sa yo ka fè ban nou. «Mèsi» sé on mo ki vin two ra, ra kon dan a poul é plim si pis!  Figi an nou vin two fèmé, fwon-la ridé afos nou ka pran nou twop o sèrié, nou é tout ti kouyonad an nou! Nou toujou paré a di kek moun «mé fè si... mé fè sa, mé oti sa an té mandé'w la, non ?». Mé tan pou yo rann nou sèvis-la, nou ja ka oubliyé jis ki ti-non a moun-la, é sa i ja fè ban nou la.  A pli fot rézon pou nou graté tet chaché a sav ka li menm i téé bien pé bizwen!... 

E sé ti moun ka lévé tou lé jou san tann fanmi a yo jen di pon moun mèsi, ni fè on ti konpliman, ni fè dé ti kado a dwat a goch, on zaboka, dé sik-doj, on saché paloud, on pat fig, on zabriko, on ti liv, ni pasé on ti koud-fil san té bizwen mandé ayen, yenki pou di bonjou é pran nouvel?  

Eben, sa tou natirel yo fouti grandi kon dé ti mafouti égoyis osi! Mé pli bel-la, sé kè menm sé ti moun-la ki trapé bon egzanp-la, yo ka touvé mwayen lésé bel manniè tonbé pou viv kon dé brakada-alagala. 

Alòs, simenn-la sa, annou sonjé dé-twa moun nou lésé tonbé, menm yonn ki ja bien rann nou sèvis, é annou prévwa ki jan pou di'y bel bonjou é grémèsi.  

San rété ka atann nwel é joudlan a simakri rivé!  

Jean S. Sahaï

21 juin 2009

boule   boule   boule 

C'è chi predica bene e razzola male.

Viré monté