Potomitan

Site de promotion des cultures et des langues créoles
Annou voyé kreyòl douvan douvan

Chronique du temps présent

Sé mè Matinik la: «Wi» pa douvan, «Non» pa dèyè!

Raphaël Confiant

27 Novembre 2009

Es nou ké viré viv menm makakri-a ki fet la nan mwa désanm 2003 a? Tout moun sav atjèman ki si zot wè «Wi»-a ped di apochan (à peu près) mil vwa, sé davwa sé mè Matinik la pa fè pies kanpany sérié pou té sa défann pozision-tala. Okontrè, toupannan yo té ka fè wol dakò, pa dèyè, anba-fey, bouch anba bra, yo té ka di moun-yo voté «Non». Nou jis wè doktè Alitjè, an moun ki poto-mitan nan péyi-a, déklaré latélé ki i té voté «Non» abo parti’y, PPM, té mandé voté «Wi»!

Ki manniè nou pé dékatiyé (analyser) kalté model konpowtasion politik tala? Sa pa djè red pou konpwann: sé mè-a pè ped ti ban-an yo asiz anlè’y la kon Djab pè dlo bénit. Sé ti ban-tala ka ba yo valè, ka pèmet yo palé gra-épi-épé, ka ba yo dwa fè gou épi lidé-yo nan komin-yo (kontel déklasé tè ki pou sèvi pou fè agrikilti oben anboché fanmi-yo). An plis, yo konnet popilasion-an, yo plis ki sav lanmanniè latranblad ka pwan’y dépi yo ka plen tet-li pou di’y konmkwa i ké ped tout lavantaj i trapé. Sé jou-tala, jis ni dé sèten faktè ki, lè yo ka pasé pòté papié laritret ba gran-moun lakanpay, ka rété ka di yo kon sa:

«Dènié ti laritret ou ké touché, lamè!»

Kifè sé mè-nou an ka jwé an doub jé: douvan lapres, an piblik, yo ka fè anchay démonstraksion ek démagoji pou montré yo dakò épi zafè Artik 74 la. Yo ka fè wol mandé moun woté «Wi» adan votman lè 10 janvié-a, men anfwa sé menm mè-tala tousel épi pep-la, sé an plodari (discours) toutafetman diféran yo ka tjenbé. Kon sa, si zot wè Artik 74 pa pasé, pa janbé larel, yo sèten yo pé ké pèdi ti ban mè yo a oben ti fotey konséyé jénéral yo a. Nou pé ké nonmen non sé mè-tala, mé nenpot dékatiyè (analyste) politik kapab sav kiles adan yo ki onnet, ki dwet an pawol-yo, ki ka doubout dèyè sa yo ka di ek kiles ki, okontrè, sé an bann konpè Lapen. Sé soutou anpami sé tala yo ka kriyé an fwansé «Divers gauche»-la ou ka jwenn sé kalté model tanbou-dé-bonda tala.

Ki manniè sé moun-la ki ka bat sérié pou artik 74-la pé koubaré (couper ‘herbe sous pes pieds) sé konpè Lapen tala? Fok rikonnet ki sa pa rédi chez bò tab. Dénonsé yo, sé mété chiraj (zizanie) andidan kan 74 la, mé pa dénonsé yo, sé wouvè chimen ba artik 73 la kidonk bas é asimilasionis-imobilis la. Pétet fok té ké blijé sèten konpè Lapen pwan reskonsabilité-yo, mété kontradiksion-yo déwò douvan pep-la. Kontel ni yonn ki sé mè an bidim komin Matinik ek ki poko jenmen piété adan pies gran miting-la sé partizan 74 la ja fè a : ni Lanmanten ni Sen-Piè. Ni menm adan sé piti miting-la non pli! Pou prèmié miting-la, misié fè di i té ka pòzé kò’y Guiyàn ; pou déziem-la, nou pa tann pies leskiz. Asiré-pa-pétet, sé dèyè mè-tala dwet ka fè dèyè akwèdi an krab-sémafot. Yo ké réponn nou ki adjwen’y ka vini palé adan sé miting-la. Sa vré, mé nan tet pep-la, an adjwen pa ka ranplasé an mè an pies kalté manniè. Adan an lot komin li-Nò péyi-a, ni an lot mè ka prétann i favorab a 74-la, mé silon sa i ka prétann, popilasion’y kont, kifè i pé pa òganizé pies sanblé, pies miting, bò lakay-li. Adan ka-tala, nou pa ka konpwann non pli : sé wol an mè éséyé konvenk popilasion’y, espitjé’y poutji, li, i dakò pou lotonomi lamenm. An mè pé pa ka maché-kalpat dèyè popilasion ‘y, fok i touvé kò’y dé pa douvan’y, sinon sé pa an tjou-patat i ka sèvi. Soutou douvan an votman kon ta 10 janvié 2010 la ki ka angajé divini Matinik ek divini yich Matinik…

PAWOL CHABEN

Sa ki pi grav adan jé-makak tala, sé ki vini an lè éti pep-la ka jijé sé éli-a. A lè-tala, i ka ped tout respektasion i pé ni ba yo ek, nan lespri’y, lapolitik sé oblijéman an bagay ki malpwop kité malpwop ka alé. Kifè sé mè tanbou-dé-bonda a ka sali dlo-a, yo ka fouté twoublay (confusion) nan tet moun ek olié yo pèmet pep-la korijé vié labitid-li, yo ka, okontrè, pwofondé’y (enfoncer) pli fon ankò adan bankoulélé-a i za yé a. Sa tris ! Sa led ! Sé poutji, dapré nou, Alfred Marie-Jeanne té fout ni rézon vèti moun i key démisionnen pos met-a-manyok (président) La-Réjion’y si zot wè artik 74 la pa pasé. An patjé moun krititjé’y, yo di sé dékourajé i ka kité dékourajé varé’y (s’emparer de), dot déklaré sé an chantaj Chaben ka chaché fè asou pep-la, dot ankò sèten ki sé an gwo-gwo lérè politik. Chak moun-lan ka ba pwop fonn-tjè’y (sentiment) pa rapot a pawol Marie-Jeanne la, mé sa pèsonn pa konpwann sé ki sé an manniè pou Chaben mété présion asou sé mè tanbou-dé-bonda a tou. I sav ni anlo mè ka jwé doub jé, menm manniè kon an 2003, ek kou-tala i pa paré ba yo pies chans genyen. Oben si ou wè yo genyen, sé davwa yo janbé larel ek yo ay rijwenn, apré votman-an, kan sé partizan 73-la.

ME MON-WOUJ LA

Mé sa ki pli tris ek pli led adan jé-makak politik tala, sé atitid mè Mòn-Wouj la. Tout moun ka chonjé i té déklaré i té pou artik 74-la kou-koupé ni yonn-dé mwa di sa, mé mi anvwala madanm-lan déviré larel an manniè sibit. Atjèman, i ka di i pou artik 73 la!!! Adan an gran dé-mo-matjé, ki pa ni ni latjé ni tet, i ka espitjé nou ki i té pou 74-la, mé lè i wè prézidan Sarkozy pwopozé 2 votman ki diféran – yonn lè 10 asou artik 73 oben 74 et an déziem lè 24 asou Lasanblé inik –, i santi i té blijé mofwazé (modifier) pozision’y net-é-pwop. Argiman pi pòtalan (important) i ka sèvi pou sa jistifié nouvo pozision’y lan, sé ki fok an éli maché nan menm balan ki popilasion-an, ki fok pa éli-a maché two vitman-présé douvan.  Ek mè Mòn-Wouj la ka ajouté ki i ka kouté popilasion-an dépi yonn-dé tan ek i ka rimatjé ki moun pè, ki yo poko paré pou batjé abò artik 74-la. Tou sa sé bel pawol flo kon koko flo! Sa ki pasé an réyalité, sé ki Ladwet Matinik dwet mandé Sarkozy fè présion asou Pierre Petit, met-a-manyok mouvman «Osons oser» a, ki li-menm dwet fè présion asou mè Mòn-Wouj la ki pa dot ki pwop madanm-li. Pou an fwa an fanm ka vini mè an komin Matinik, sa tris toubannman wè ki madanm-tala enkapab doubout dèyè pawol-li, i enkapab rézisté présion éti yo ka fè anlè’y. Il-é-vré sé pa li ki pwan komin-la di pwop fos-li: i éritié’y di Pierre Petit.  

KOMIN MATINIK

Tout lo bal maské tala blijé fè nou katjilé asou komin Matinik yo menm. Pou an ti zizing péyi 1.100 km2, nou ni 34 komin (plis ki Gwadloup ki poutan gran pasé Matinik). Ni dé sèten mè ki éli épi 500 oben 1.000 vwa selman. Kébek ki Kébek, ki sé an koté ki rich toubannman, touvé i siprimen 59 (senkant-nef) minisipalité an lanné 2006. Pétet, si zot wè an jou Matinik rive trapé lotonomi’y, foda nou té ké katjilé adan menm larel-tala. Pétet fok té ké ramennen nonm komin Matinik a 15. Ni dé sèten koté kon Mòn-Vè, Gran-Riviè oben Belfontenn ki pé toutafetman fizionnen épi dot komin pi gwo ki kolé bò yo. Sa té ké fè yonn-dé ladministrasion kominal an mwens ek mwens lajan makayé (gaspiller). An tout manniè, si an jou Matinik rivé otonom, nou ké blijé fè yonn-dé réfom ki asiré-pa-pétet pé ké plè sèten moun, mé ki ké nésésè pou ba péyi-a an lot larel. Sarkozy ki Sarkozy déklaré adan plodari laéwopò Lanmanten’y lan ki rété kon nou yé a (sa an fwansé yo ka kriyé «le statu quo») sé an bagay ki mové toubannman.

Antouléka, sa nou pé mandé sé mè-a, sé pou an fwa jwé jé-a an manniè ki onnet. Sispann fè doub jé! Divini Matinik sé an bagay ki two pòtalan pou zot fè zwel-séré kon dé sèten adan zot ka fè a. Chonjé ki pep-la ka gadé zot!

Raphaël Confiant

 Viré monté